BRANKO BAGO: Smanjili smo dug općine Posušje za milijun maraka

Posuški načelnik Branko Bago zakoračio je u svoj drugi mandat. Po načelničkom "stažu" jedan je od mlađih načelnika u Hercegovini. U svom prvom mandatu kao najvažnije projekte izdvaja uređenje užeg središta grada, ali i vraćanje zemljišno-knjižnog ureda u Posušje, te financijsku stabilizaciju općine koja je smanjila dugovanja za milijun maraka. U narednom razdoblju predstoje infrastrukturni projekti, koji su prioritet. Upitan kako to da se gradovi u ZHŽ tek u 2016. ili 2017. bave pitanjima poput kanalizacije, Bago kaže da je ovaj kraj dugo bio zapostavljen, što od bivše države, tako i od Federacije... Pročitajte još što posuški načelnik kaže o procvatu kulturnih zbivanja u Posušju, sadnji smilja, odlasku mladih...

 


Razgovarala: Kristina Spajić-Perić/Republikainfo.com



Na početku ste drugog mandata na mjestu načelnika Općine Posušje. Što biste izdvojili kao najvažnije iz proteklog mandata, i koji su Vam temeljni ciljevi u naredne četiri godine?

 

-Prije svega želim se zahvaliti biračima što su mi ponovo ukazali povjerenje na proteklim lokalnim izborima. Ostvareni rezultat na izborima i načelnika općine i za općinsko vijeće govori kako su građani općine Posušje prepoznali rad Hrvatske demokratske zajednice u proteklom mandatu. Kao najvažnije projekt izdvojio bi projekt uređenje užeg središta grada (novi park, nogostupi, obnova gradske rasvjete, asfaltiranje ulica), također u proteklom razdoblju radili smo i na proširenju vodovodne mreže prema Viru i u Rakitnu i Gradcu kako bi i onima stanovnici koji do sada nisu imali pristup pitkoj vodi to omogućili. Krenuli smo i s velikom projekta stvaranja zemljišne knjige u Posušju jer su postojeće izgorile u Drugom svjetskom ratu.

Taj projekt radimo u suradnji Federalnom geodetskom upravom. Uspjeli smo ponovo vratiti zemljišno-knjižni ured u općinu Posušje, čime smo omogućili našim građanima lakše i jeftinije obavljanje administrativnih usluga. Budući da smo općina koja nema nikakvih izvora prihoda od obnovljivih izvora energije i da smo maksimalno kreditno zaduženi morali smo raditi na postizanju unutarnjih ušteda i racionalizacija pa je na tom planu donesena nova sistematizacija radnih mjesta koja bi trebala poboljšati usluge koje općina pruža, smanjen je broj zaposlenih djelatnika u općini, također formirana je i Jedinica za upravljanje lokalnim razvojem koja bi trebala povlačiti donatorska sredstva viših razina vlasti i međunarodnih donatora. U proteklom razdoblju smo smanjili dug općine Posušje za preko 1 000 000 KM. U novom mandatu najvažniji ciljevi su svakako daljnja financijska stabilizacija općine Posušje, ali i daljnji napori kako bi se realizirali infrastrukturni projekti u općini Posušje koji su prioritet već dugi niz godina.

To su izgradnja kanalizacijske mreže budući da zbog zemljopisne konfiguracije terena općina Posušje zagađuje sva južna područja ispod sebe i izgradnja pročistača pitke vode čijom bi se izgradnjom trebala poboljšati i financijska slike općine zbog prodaje vode susjednim općinama. Za realizaciju ovih projekata očekujemo podršku viših razina vlasti bez čije pomoći ove projekte nećemo moći realizirati.


Koliko je problem odlaska mladih i nezaposlenosti izražen u Posušju?

 

-Trend odlaska prije svega mladih ljudi u inozemstvo nije zaobišao ni našu općinu. Učinili smo puno napora da tih odlazaka bude što manje, ali moramo znati da je kontekst u kojem živimo u Bosni i Hercegovini izrazito politički nestabilan što se u praksi jednostavno moralo odraziti i na gospodarstvo koje zbog navedenog posluje u vrlo teškim uvjetima u odnosu na konkurenciju i zbog toga ne može postići veću razinu zaposlenosti i rasta standarda koji bi omogućili svim našim ljudima da mogu  normalno živjeti na svom ognjištu.

Nadam se da će približavanje Bosne i Hercegovine euroatlantskim integracijama dovesti do stabilizacije društvo-političke situacije u zemlji jer je to prijeko potrebno kako bi zaustavili odlazak mladih obrazovanih ljudi i inozemstvo.

 
Ima li naznaka za otvaranjem nekih novih tvrtki, širenjem pogona postojećih, pa tako i otvaranjem novih radnih mijesta?

 

-Gospodarstvo općine Posušje pokazuje znakove opravka od velike ekonomske recesije koja je bila zahvatila cijelu Europu pa tako i našu općinu. U ovoj godini će poduzeće Miviko nabavom nove tehnološke opreme proširiti svoje poslovanje i povećati će broj zaposlenih, također poduzeće Weltpalst planira nova  u ulaganja u novu opremu radi proširenja proizvodnje, proizvodne kapacitete širi i poduzeće FEMIS što svakako govori u prilogu činjenici da se u Posušju itekako može poslovati i ovdje se radi o proizvodnim poduzećima kakvih nam treba što više kako bi poboljšali gospodarsku situaciju.

U poslovnoj zoni Osrdak radimo na uređenju infrastrukture  kako bi privukli nove investitore, povećali smo i subvenciju općine Posušje na cijenu građevinskog zemljišta u zoni, te ona sada iznosi 93 % početne cijene, a također  nudimo i oslobađanje od komunalnog doprinosa na dvije godine za sve nove investitore.


Trend je sadnje smilja. Zna li se podatak koliko je duluma zemlje u Posušju pod smiljem i kako vidite budućnost proizvodnje aromatičnog bilja u Hercegovini?

 

-Uzgoj i sadnja smilja postala je pravi hit u cijeloj Hercegovini pa tako i u Posušju. O površinama je teško govoriti budući da nema službenih podataka od strane nadležnih institucija, ali je svima vidljivo da je smilje postalo vodeća poljoprivredna kultura u Posušju. Mi smo kao podršku razvoja ove djelatnosti u našoj općini pomogli formiranju braniteljske zadruge Eko Hercegovina te smo im nabavili destileriju za destiliranje smilja kako bi u skladu s našim financijskim mogućnostima pomogli uvođenju reda na ovom za sad dosta neuređenom tržištu. Sektor ljekovitog bilja, ne samo smilja je velika prilika za cijelu Hercegovinu zbog čistog zraka i nezagađenog tla i na svima nama je da tu priliku što bolje iskoristimo.


Posušje se zadnjih godina posebno uzdiglo u kulturnom dijelu. Festival klapske u općini Posušje jedini je u Bosni i Hercegovini. Koji su daljnji planovi u tom dijelu?

 

-Kultura je važan segment svakoga društva pa smo tako u proteklom razdoblju radili na jačanju manifestacije „Posuško lito“ koju smo podigli na jednu zavidnu razinu, jer se tijekom ljeta u Posušju odvija preko 40-tak raznih događaja iz kulture, obrazovanja, zabave i sporta, a sve s ciljem da ponudimo sadržaj našim građanima kako bi što ugodnije osjećali u svom Posušju.

Festival klapske pisme je u kratkom vremenu postao jedan od vodećih kulturnih događaja ne samo u Hercegovini nego i u cijeloj BiH. Važnost festivala prepoznale su i najvažnije instance vlasti kako u BiH tako i u Hrvatskoj. Na festivalu kroz mušku i žensku večer nastupa preko 40 klapa iz nekoliko zemalja čime je i festival dobio međunarodnih karakter. U organizaciji festivala ali i cijelog „Posuškog lita“ sudjeluje veliki broj volontera iz domaćih udruga civilnog društva i tu smo postigli jedno zaista veliko zajedništvo svih žitelja općine Posušje.


Koji su turistički potencijali Posušja i jesu li oni dovoljno iskorišteni?

 

-Vodeći turistički potencijal u općini Posušje je Park prirode Blidinje kojeg treba dodatno turistički valorizirati kako bi privukao što veći broj posjetitelja, željnih pobjeći od gradske gužve i uživati u prekrasnom okolišu i čistom zraku. Asfaltiranjem preostalih do sada neasfaltiranih dionica puta prema Blidinju omogućen je dolazak autobusa s gostima iz obližnjih velikih turističkih tržišta Dalmacije i Međugorja.

Potrebno je još puno raditi na uređenju planinarskih i pješačkih ruta i na samo marketingu kako bi se privukao što veći broj turista i stoga pozdravljam i podržavam formiranje udruge Visit Blidinje koju čine većina ponuđača usluga u ovom parku prirode i zajedničkim nastupom će se sigurno postići puno bolji nastup na turističkom tržištu.


Brojni gradovi ZHŽ-a muku muče upravo s infrastrukturnim pitanjima. Kako to da brojni gradovi Zapadne Hercegovine tek sada rješavaju pitanja poput kanalizacije?

 

-Prostor Zapadne Hercegovine je nažalost u prošlosti bio jako zanemaren kako u bivšoj Jugoslaviji gdje su Posušje, Široki Brijeg i Grude bile najnerazvijenije općine tako danas i u Federaciji BiH gdje se sredstava za infrastrukturne projekte plasiraju negdje drugdje, a ne u ove krajeve.

O neopravdanosti ovog poteza govore nam aktualni podatci Federalnog zavoda za programiranje i razvoj da su po stupnju razvoja općine ZHŽ u samom vrhu u Federaciji BiH prije svega zahvaljujući poduzetničkom i snalažljivom duhu naših ljudi koji su unatoč brojnim preprekama uspjeli. Da bi omogućili daljnji razvoj naše županije moramo još puno uložiti u razvoj infrastrukture jer je ona osnovni preduvjet razvoja nekog kraja i gospodarstva.


Kada smo već kod infrastrukture u Posušju je sredinom studenog upriličena konferencija o financiranju infrastrukturnih projekata i rješavanja odvodnje općine Posušje. Zašto ste se odlučili na organizaciju ovog događaja?

 

-Na organizaciju ovog skupa odlučili smo kako bi pokazali da je došlo stvarno 5 do 12 kako se kaže po pitanju zagađenja okoliša na području jadranskog sliva kojeg većim dijelom prouzrokuje ne postojanje kanalizacijske mreže u Općini Posušje. Na konferenciju su se odazvali gotovo svih zainteresirani sudionici u okruženju, od Splita, Mostara pa do Metkovića i Ploča u RH.

Predavači su bili eminentni stručnjaci na području zaštite voda i geologije koji su svojim stručnim prezentacijama ukazali na poteškoće koje ovaj problem stvara u području jadranskog sliva. Pokrovitelji konferencije bili su hrvatski član predsjedništva BiH dr. Dragan Čović i ispred Europskog parlamenta Dubravka Šuica što govori u prilog činjenici smo uspjeli aktualizirati ovu zaista prevažnu okolišnu temu.

 

 

/Republikainfo.com/

Komentari:

No comment.

AKCIZE

Top teme

Trach

Promo

Kolumna