Reuters: Eurozoni prijeti balkanizacija

Rastu strahovanja da se zajednička monetarna politika euro bloka dijeli na dva dijela, navodi se u analizi agencije Reuters.

Agencija navodi da je razlog odluka Europske centralne banke (ECB) da prepusti nacionalnim središnjim bankama eurozone mogućnost zabrane određene tipove kolaterala, koji banke koriste kao sredstvo osiguranja pri kreditnim poslovima.

Iako su središnje banke pod okriljem ECB uvijek imale određenu slobodu u određivanju sredstava koje komercijalne banke mogu koristiti kao kolateral, dvije nove mjere koje je ECB uvela u posljednjih nekoliko mjeseci omogućile su bankama da doslovno biraju što prihvaćaju, a što odbijaju kao kolateral, prenosi Reuters.

ECB je u ožujku nacionalnim središnjim bankama dala pravo zabrane komercijalnim bankama upotrebu obvznica zemalja koje su uključene u programe pomoći EU i MMF-a kao kolateral. Njemačka i Austrija su u kratkom roku uvele tu zabranu, a druge zemlje mogle bi slijediti njihov primjer, ukoliko ne žele biti zatrpane sredstvima koje druge zemlje ne žele prihvatiti.

Središnjim bankama je, istovremeno, poručeno da će same morati snositi eventualne troškove nastale izmjenama, a koji su ranije bili pokriveni shemom podjele gubitaka u eurozoni.
To prijeti podjeli sustava, svojevrsne "balkanizacije", prema kojoj središnjice banke zemalja kao što su Njemačka, Austrija, Finska i Holandija mogu odbiti prihvatiti sredstva niske kvalitete, koja prihvaćaju njihovi partneri iz prezaduženih zemalja sa periferije monetarne unije, piše Reuters.
Ekonomisti upozoravaju da bi, budući da vlade odgovaraju za svoje središnje banke, nedavni potez ECB-a mogao imati opasne negativne učinke.
Pored toga što povećava mogućnost da će multinacionalne banke izbjegavati poslovati sa središnjim bankama zbog visokih zahtjeva u vezi kolaterala, izmjene bi mogle dovesti do priljeva nekvalitetnih sredstava u središnje banke zemalja koje se već bore s dužničkom krizom, ocjenjuje Reuters.
"Bilo kakvi gubitci nastali na obveznicama zemalja zone eura, koje trenutno primaju pomoć EU i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), neće više biti podijeljeni između centralnih banaka eurozone, već će ih snositi one centralne banke koje su i dalje spremne da takva sredstva prihvaćaju kao kolateral", kazao je potpredsjednik i analitičar agencije za ocjenu kreditnog rejtinga Moody's Tobias Morsen.
Ukoliko bi, recimo, došlo do kolapsa neke grčke banke i njeni zajmovi garantirani kolateralom ne bi bili otplaćeni, središnja banka Grčke snosila bi gubitke, umjesto da ih, kao što je ranije bio slučaj, podijeli s preostalih 16 središnjih banaka zemalja eurozone.

Komentari:

No comment.

Bijednici

Top teme


 

 

Trach

Promo

Kolumna