Bh. pitanje financijske nepismenosti: Osiguranje kao luksuz ili potreba

BiH je i zemlja s najvećim brojem osiguravateljskih kuća, ali i najnižim premijama osiguranja u Europi - premija životnog osiguranja iznosi i do 20 KM (cca 10 eura), neživotnog 83 KM, a dok je taj prosjek po stanovniku u EU oko 1.850 eura, u BiH je oko 105 KM. Analize Agencije za osiguranje BiH pokazuju da je omjer neživotnog i životnog osiguranja godinama na skoro istoj ravni od nešto više od 20% korisnika životnog do skoro 80% u korist neživotnog osiguranja. U susjednoj Hrvatskoj životna osiguranja u ukupnoj premiji sudjeluju sa 31,65%, a životna ili rentna osiguranja sa 4,7%, što je više od 36%, dok je udio premija životnog osiguranja u Europih visokih, i za BiH nevjerojatnih, oko 56%.

 

(foto: ilustracija)

Neizvjesna budućnost u politički i društveno nestabilnoj i ekonomski nerazvijenoj zemlji koja bilježi negativan prirodni priraštaj i pravi egzodus mladih i radno sposobnih ljudi, izazovi su kojim se sureće svaki građanin BiH. Izazovi od posljedica nadolazećeg 'sutra' i strepnje od starenja stanovništva, manjka radnika i neprovođenja sustavne, mirovinske reforme više su nego zahtjevni.  Na ove problme ukazali su i u Insurance Europe, krovnom europskom udruženju osiguratelja i reosiguratelja u svojoj publikaciji 'A Blueprint for Pensions'.

Luksuz ili potreba?

Dok se u dobrom dijelu bh. društva mogu čuti izjave neupućenih o osiguravateljskim društvima kao "onima koji žele samo uzeti naš novac", da je to "nepotreban luksuz", iz Insurance Europe izašli su s ozbiljnim preporukama prema europskim vladama kao podršci u osiguranju adekvatnih mirovina europskih građana.

U EU svjesni su značaja i snage osiguravateljskih društava u kreiranju ekonomski sigurnijeg društva, poticanja građana na štednju, uklanjanja regulatornih zapreka za dugoročno ulaganje, posebno u svjetlu izazova pred kojim je EU - manjak zaposlenih u odnosu na porast broja umirovljenika i opterećenja koje ova činjenica nosi za mirovinski sustav.

"Prije dvadesetak godina rasprave o demografiji doimale su se futuristički i teoretski, sada međutim mnoge vlade europskih zemalja nailaze na ozbiljan problem u pokušaju uspostave skrbi za umirovljenu populaciju. Ako pogledate daljnjih dvadeset godina, ovi će izazovi porasti do te mjere da vlade neće moći osigurati odgovarajući mirovinski prihod za građane. Situacija je teška, ali jedna stvar je jasna: kako bismo izbjegli prenošenje problema na nadolazeće generacije, moramo odmah djelovati", kaže Michaela Koller, generalna direktorica Insurance Europea, čije riječi prenosi 'Svijet osiguranja', prvi i zasad jedini stručno popularni, tržišno orijentirani, neovisni časopis za pravo, ekonomiku i praksu osiguranja i reosiguranja.

Insurance Europe Blueprint trebao bi pridonijeti i općem razumijevanju uloge osiguratelja u ostvarenju odgovarajuće mirovinske skrbi. Osigurateljna industrija nastavit će podupirati nastojanja na europskom i nacionalnom nivou kako bi se osiguralo da europski građani mogu uživati u adekvatnom prihodu u mirovini. Društva za osiguranje u Europskoj uniji ključan su sudionik mirovinskog sustava, bilo kroz pružanje dobrovoljne ili strukovne mirovinske štednje.

Društva za osiguranje u EU ključan su sudionik mirovinskog sustava, bilo kroz pružanje dobrovoljne ili strukovne mirovinske štednje, no kakvo je stanje u BiH?

BiH je rekorder po broju osiguranja, ali i po najmanjim premijama

Prema analizi Agencije za osiguranje u BiH tržište osiguranja u BiH posljednjih nekoliko godina suočeno s povećanjem broja društava za osiguranje, promjenama u vlasničkoj strukturi, kao i akvizicijama društava za osiguranje. U BiH posluje 26 društava za osiguranje i 1 reosiguranje (13 u F BiH i 14 u RS), što je svojevrsni europski rekord kada se uzme u obzir razvijenost tržišta, ekonomsko tržište i broj stanovništva od 3,5 milijuna, ali i pola milijuna nezaposlenih. Ukupno isplaćene štete u 2017. godini su iznosile 266 milijuna KM, a u strukturi isplaćenih šteta, štete po osnovu odgovornosti za motorna vozila su sudjelovale sa 42%. Po osnovu navedenih podataka Agencije za osiguranje BiH, tržište osiguranja nastavlja sa trendom višegodišnjeg rasta.

 

(Izvor: Agencija za osiguranje BiH)

Međutim, BiH je i zemlja s najnižim premijama osiguranja u Europi - premija životnog osiguranja iznosi i do 20 KM (cca 10 eura), neživotnog 83 KM, a dok je taj prosjek po stanovniku u EU oko 1.850 eura, u BiH je oko 105 KM. Analize Agencije za osiguranje BiH pokazuju da je omjer neživotnog i životnog osiguranja godinama na skoro istoj ravni od nešto više od 20% korisnika životnog do skoro 80% u korist neživotnog osiguranja. U susjednoj Hrvatskoj životna osiguranja u ukupnoj premiji sudjeluju sa 31,65%, a životna ili rentna osiguranja sa 4,7%, što je više od 36%, dok je udio premija životnog osiguranja u Europih visokih, i za BiH nevjerojatnih, oko 57%.
 
Ipak, ukupno ostvarena premija osiguranja u 2017. godini iznosila je 683 milijuna KM (475 milijuna KM ili 69,58% ukupno ostvarene premije u F BiH, a u Republici Srpskoj 208 milijuna KM ili 30,42%), što je rast od 7,78% u odnosu na prethodnu godinu. Premija osiguranja u poslovima neživotnog osiguranja iznosila je 544 milijuna KM, s ostvarenim rastom od 7,80%, a u poslovima životnog osiguranja 139 milijuna KM ili 7,72% rasta u odnosu na prethodnu godinu.

 

(Izvor: Agencija za osiguranje BiH)

Nadalje, u ukupnom poretku društava za osiguranje koja su poslovala u BiH u 2017. godini, prema iznosu ukupne premije, Uniqa osiguranje d.d. ima vodeće mjesto s ukupnom premijom u iznosu od 57.942.754 KM. Drugo mjesto zauzima Euroherc osiguranje d.d. s ukupnom premijom od 56.324.942 KM, nakon koga slijede Sarajevo osiguranje d.d. s ukupnom premijom od 55.744.583 KM, Bosna-Sunce osiguranje d.d. s ukupnom premijom od 49.947.064 KM i Croatia osiguranje d.d. s ukupnom premijom u iznosu od 47.983.283 KM.


Zašto se osiguravamo samo ako moramo?

Ekonomska nerazvijenost, visoka nezaposlenost, ali i trend iseljavanja radno sposobnih, mladih ljudi BiH naročito pogađa u posljednjih pet godina ipak nisu i jedini razlog što se rijetki odlučuju životno osigurati ili osigurati svoje nekretnine, tim više što premije životnog osiguranja (već spomenuto u tekstu), iznose 20 KM mjesečno - tek četiri kutije cigareta, primjerice.

Ali, dok je u razvijenim zemljama EU-a životno osiguranje najatraktivniji oblik investiranja i štednje, a državama slonovska pomoć u smanjenju socijalne nesigurnosti, jedno pitanje se neumoljivo postavlja - zašto to tako nije i u BiH?

Ekonomski stručnjaci kažu je ključ - financijska pismenost

Između ostalog, o ovom pitanju za tjednik 'Globus' govorio je i Hrvoje Pauković iz Hrvatskog ureda za osiguranja (HUO). "U Hrvatskoj je slaba svijest građana o potrebi izdvajanja barem malog dijela dohotka u svrhu osiguranja sigurne financijske budućnosti. U svemu tome veliku bi ulogu trebala igrati država, od koje se očekuje da potiče edukaciju građana o potrebi ulaganja u proizvode kojima si osiguravaju financijsku sigurnost u kasnijoj životnoj dobi. Financijsku edukaciju treba uključiti u školske kurikulume. Ljudi moraju shvatiti da od države više ne mogu puno očekivati i da se sami moraju pobrinuti za sebe i svoju budućnost", kazao je Pauković za 'Globus'.

Uopće o problemu financijske (ne)pismenosti za 'Faktor.ba' govorio je i guverner Središnje banke BiH Senad Softić u jednom od priloga.

"Smatramo da financijska edukacija djece treba počezi što ranije, da nauče razlikovati želje od potreba, da razumiju koncept i prednost štednje.  Financijsko opismenjavanje djece i mladih je vrlo važno i korisno, jer predstavlja kvalitetnu osnovu stjecanja znanja upravljanja novcem, kao i vještina potrebnih za donošenje svakodnevnih financijskih odluka. U razgovorima s pedagozima i profesorima osnovnih i srednjih škola koji su posjećivali CBBiH često je isticano da bi uvođenje predmeta u vezi s financijskom edukacijom bilo vrlo korisno, jer financijska edukacija stvara mogućnost da osoba bude financijski pismena, time i odgovorna u upravljanju novcem", kazao je Softić, koji također zaključuj da veća financijska inkluzija i financijska pismenost može imati utjecaj na poslovne politike u smislu povećanja makroekonomske stabilnosti i rasta. Financijski educirani potrošači i poduzetnici donose pouzdanije financijske i poslovne odluke.

Izgleda da za sigurniju budućnost trebamo poraditi i na većoj financijskoj pismenosti. U suprotnom, nesigurnost i neizvjesnost je i dalje - osigurana.

 

KAKVI SU IZGLEDI ZA BUDUĆNOST NA GLOBALNOM PLANU?
 

Prema podacima CEA, europske osigurateljne i reosigurateljne federacije, u razdoblju od 2000. do 2009. u zemljama EU-a premija je porasla 66%. Tada je zabilježen najveći rast premija od 105% i s ostvarenih 786 milijardi dolara ostvarene premije porasla na više od 1611 milijardi dolara premijskog prihoda u 2009. godini. Prema ovom istraživanju, europski kontinent 2007. godine ostvario rekordan premijski prihod u iznosu od 1.763 milijarde dolara, te da je pod teretom ekonomske krize rezultat u 2008. i 2009. godini premijski lošiji.

Budućnost osiguranja, prema prognozama njemačkog reosiguratelja Munich Rea, je obećavajuća - očekuje se da će tržište svjetskog osiguranja u 2030. godini dosegnuti volumen od 7,9 triliona eura, što znači prosječnu godišnju stopu rasta od 5,3%.

Kako je stručni časopis 'Svijet osiguranja' prenio, životno osiguranje vratit će se godišnjem rastu premije od 5,6 posto nakon slabe 2017. godine, dok će neživotna osiguranja profitirati od trenutno povoljnog ekonomskog okruženja i očekivati je godišnju stopu rasta od 4,9 posto.

Dugoročni izgledi za osiguranje predviđaju za 2030. godinu volumen od 7,9 triliona eura – gotovo dvostruko veći od 4,2 triliona eura u 2017. Od dodatne premije u iznosu 3,7 triliona eura do 2030. godine, samo iz Kine se očekuje oko 1,2 triliona eura. Gotovo dvije trećine toga vjerojatno će proizaći iz poslova životnog i zdravstvenog osiguranja, a ostatak od neživotnog osiguranja.




(Republikainfo.com/Vera Soldo)


Komentari:

No comment.

NEĆU ili NE ĆU?

Top teme


 

 

Trach

Promo

Kolumna