Facebook, Google i Amazon zasad izbjegli novi europski porez, ali...

Ministri članica EU-a nisu prošlog tjedna uspjeli postići dogovor o uvođenju europskog poreza na prihode najvećih tehnoloških kompanija poput Facebooka, Googlea ili Amazona kako bi se konačno stalo na kraj njihovoj praksi korištenja zakonskih rupa i razlika među poreznim sustavima pojedinih zemalja.



Ideja o uvođenju novog europskog poreza na prihode najvećih tehnoloških kompanija zasad se našla na ledu, nakon što joj se prošlog tjedna usprotivila nekolicina članica Europske unije. Ministri financija iz Švedske, Irske i Danske su na sastanku u Bruxellesu odbili podržati ideju u njenom sadašnjem obliku, dok su neke države najavile da će umjesto europskog poreza uvesti svoje nacionalne verzije.

Ideja o uvođenju jedinstvenog poreza na prihode velikih tehnoloških kompanija potekla je iz Francuske, a zbog globalnog dosega koji imaju takve kompanije dio članica protivi se namjeri da EU samostalno uvede takav porez. Francuski ministar financija Bruno Le Maire prošlog tjedna izjavio je da bi EU do kraja godine morao donijeti političku odluku o porezu i da ministri ne bi smjeli koristiti tehničke prigovore kao izgovor kako bi izbjegli političku odgovornost.

Prema sadašnjoj ideji, porez bi se razrezivao u visini tri posto prihoda ostvarenih na europskom tržištu, a plaćale bi ga tehnološke kompanije kojima su godišnji globalni prihodi veći od 750 milijuna eura, odnosno divovi poput Facebooka, Googlea ili Amazona. Konkretna primjena bi značila da ako, primjerice, Facebook proda oglas koji se odnosi na njegove korisnike u Hrvatskoj, onda bi porez plaćao u Hrvatskoj. Procjenjuje se da bi od tog poreza EU mogao uprihoditi oko pet milijardi eura godišnje.

On bi obuhvatio kompanije koje nude usluge oglašavanja ili koje prodaju podatke o korisnicima, kao i kompanije koje posreduju među korisnicima kako bi omogućile međusobnu izravnu prodaju roba i usluga, poput Airbnba ili Ubera. Uz uvjet od 750 milijuna godišnjih globalnih prihoda, kompanije bi od oporezivih usluga unutar EU-a morale ostvariti više od 50 milijuna eura prihoda. Iz tehnološke industrije već su se usprotivili ideji izjavom da bi novi namet utjecao na razinu investicija.


Iza ideje o porezu nalazi se želja da se fokusira na lokaciju na kojoj se nalaze korisnici tehnologija, a ne gdje određena kompanija odluči smjestiti svoje sjedište. Na taj način bi se konačno prekinula dugogodišnja praksa velikih tehnoloških kompanija koje zahvaljujući nekoordiniranim poreznim sustavima i rupama u zakonima plaćaju relativno niske poreze. Prema izvještaju Europske komisije, globalne tehnološke kompanije u prosjeku plaćaju porez po stopi od 9,5 posto, za razliku od tradicionalnih kompanija, kojima porezna stopa u prosjeku iznosi 23,2 posto.

Novi namet bi se obračunavao na prihode bez obzira ostvaruje li kompanija dobit ili gubitak, a iznos poreza se ne bi mogao odbijati ili uopće vezivati uz bilo kakve sadašnje korporativne poreze, piše Bloomberg pozivajući se na tajne dokumente u koje su imali uvid. Tradicionalni porezi ne obuhvaćaju u potpunosti moderno poslovanje koje se vrti oko intelektualnih prava i situacija u kojima dodana vrijednost proizvodu nije realna nego virtualna te zbog toga ne uspijevaju obuhvatiti prihode kompanija koje imaju široku globalnu potrošačku bazu, a vrlo ograničenu lokalnu fizičku prisutnost.

No među članicama EU-a postoji neslaganje oko ideje jer pojedine vlade strahuju od pada konkurentnosti u privlačenju atraktivnih kompanija usprkos želji da istovremeno odgovore na nezadovoljstvo javnosti zbog činjenice da velike kompanije ne sudjeluju u poštenoj podjeli javnih troškova. Porez bi, uz to, mogao produbiti neslaganje između Unije i Sjedinjenih Američkih Država, odnosno tamošnjeg predsjednika Donalda Trumpa, jer bi većina obveznika tog poreza bile američke kompanije iako je ranije ove godine povjerenik Europske komisije za ekonomiju i financije Pierre Moscovici izjavio da 'ovo nije porez protiv SAD-a' i da prijedlog nije usmjeren protiv 'nijedne zemlje ili kompanije'. Prema njegovoj procjeni, obveznici poreza bilo bi između 120 i 150 globalnih kompanija.

Le Maire prošlog tjedna svojim kolegama ponudio i određene ustupke kako bi ih odobrovoljio rekavši da je Francuska spremna pristati na odgodu primjene europskog poreza do 2021., ako oni odustanu od čekanja globalnog rješenja i podrže namjeru EU da uvede svoj porez. Francuska je dosad inzistirala na uvođenju nekog privremenog rješenja koje bi vrijedilo dok se ne postigne globalni dogovor, a novi stav je Francusku približio njemačkom stajalištu koja smatra da bi europski porez trebao biti pomoćno rješenje u slučaju da propadnu pregovori o globalnom digitalnom porezu.

Njemački ministar financija Olaf Scholz je prije prošlotjednog sastanka medijima izjavio da je potreban "nevjerojatno brz napredak na međunarodnoj razini" i da "u ovom trenutku stvarno izgleda da to možemo postići". No, dodao je da je potrebno "imati nešto u ruci, vrlo jasan pregovarački instrument koji će nam omogućiti da pregovaramo ako se to ne desi u idućih godinu, godinu i pol dana". Scholz je u ponedjeljak njemačkom tjedniku Der Spiegel izjavio da "podržava francuski model".

U međuvremenu se dio zemalja već odlučio na uvođenje vlastitih nacionalnih poreza, čime je povećana šansa za fragmentaciju jedinstvenog tržišta. Talijanski ministar financija Giovanni Tria izjavio je da će, ako se u međuvremenu ne postigne zajednički dogovor, njihova verzija poreza biti uvedena iduće godine. Španjolska je također već najavila sličan porez, a prošli mjesec to je napravila i Velika Britanija, koju se često smatra prijateljskom destinacijom za tehnološke kompanije. Britanci svojim porezom od najvećih internetskih kompanija namjeravaju godišnje prikupiti oko 400 milijuna funti (oko 450 milijuna eura).

Francuski je ministar prošlog tjedna pokušavao raširiti optimizam oko poreza te je rekao da 'razgovor pokazuje da se krećemo u pravome smjeru'. Dodao je da njegov irski kolega Paschal Donohoe i on samo još moraju 'otići na pivo u dablinski pub' i da će nakon toga moći krenuti prema donošenju zajedničke odluke. Uspiju li, usprkos sadašnjim neslaganjima, europski ministri uskoro postići dogovor o novom porezu, možda će i tehnološkim kompanijama biti od koristi kakav odlazak na pivo. Ako već neće slaviti, da barem zaborave na novu brigu.


(izvor: tportal.hr)

Komentari:

No comment.

Neka jedu kolače

Top teme


 

Trach

Promo

Kolumna