Novi svjetski poredak: Kako je Kina postala novi svjetski broj 1

Od ulaganja u Pakistan do razmještanja mirovnih snaga u južnom Sudanu - kineski utjecaj sve se više osjeti diljem svijeta. Od 2005. do 2014. godine Kina je samo u globalne investicije uložila više od 100 milijuna dolara.



Kineski predsjednik Xi Jinping predstavit će svoj veliki ekonomski plan za svijet 14. i 15. svibnja na međunarodnom summitu o svojoj inicijativi "Jedan pojas, jedan put" gdje će gostovati 28 čelnika država i visokih dužnosnika iz više od 60 država. Kineski predsjednik će na summitu iznijeti kineske planove za stvaranje novog globalnog gospodarskog poretka - zasnovanog na strategiji koju je pokrenuo 2013. u cilju stvaranja infrastrukture i bližih odnosa zemalja Euroazije duž novog "Puta svile" koridora za isporuku roba s istoka.

Predstojeći summit samo je posljednji korak u evoluciji Kine kao globalne moći. Kineski utjecaj postupno se proširio po cijelom svijetu, a nekad zatvorena azijska nacija se pojavljuje kao potencijalna supersila. CNN je istažio pet ključnih polja u kojima Kina mijenja živote - kako svojim financijskim utjecajem, tako i utjecajem na kulturu, obrazovanje, putovanja i vojnu ravnotežu moći.

Investicije - Kina je od 2005. do 2014. u globalne investicije uložila više od 100 milijuna dolara

Gospodarski koridor Kine i Pakistana, popularno poznat po akronimu CPEC, postao je sinonim dugotrajnoh gospodarskoh napretka u Pakistanu. Sastavni dio inicijative "Jedan pojas, jedan put" koridor je kombinacija projekata  - od cestovnih mreža, projekta svjetlovodnog kabela, željezničkih pruga, luke dubokog mora, rudnika ugljena i solarnih farmi koje Pakistan smatra ogromnom prilikom da razvije svoje gospodarstvo.

2015. godine kineski predsjednik je posjetio Islamabad i najavio plan ulaganja od 46 milijardi dolara - otprilike 20% ekonomske proizvodnje Pakistana. Prošle godine pokrenute su i dvojezične novine Huashang Weekly u kojima rade i kineski i pakistanski novinari. Svaki tjedan objavljuje se i distribuira 30.000 primjeraka u pakistanskim gradovima Lahoreu, Islamabadu i Karachiju. Analitičari kažu da će Pakistan dugovati Kini 90 milijardi dolara ako svi najavljeni projekti budu realizirani.

Obrazovanje - kineski studenti mijenjaju američke učionice

Primjerice, samo na Sveučilištu Urbana u Illinoisu ove su godine 80 posto studenata - Kinezi. Broj kineskih studenata na Urbani je od 2008. godine porastao čak pet puta - danas ih na tom sveučilištu ima čak 5629. Utjecaj Kineza može se vidjeti po cijelom gradu - od trgovina čajevima i kineskom hranom i  kineskih frizerskih salona do činjenice da u jednoj ulici ima najmanje 6 kineskih restorana.

Broj kineskih studenata u SAD-u se više nego utrostručio od jeseni 2008. - ima ih 329.000. Kineski studenti, koji vjeruju da će im američka diploma impresionirati poslodavce kod kuće, također transformiraju i američke učionice i oblikuju načine na koji profesori podučavaju.

Kineski utjecaj na američke kampuse širi se i preko 110 Konfucijevih instituta koje je Peking otvorio diljem SAD-a. Iako je njihov cilj promicanje kineske kulture i jezika, nekoliko je američkih institucija prekinulo veze s Institutima u strahu da "skriveni ideološki program smanjuje akademsku slobodu".

Infrastruktura - kineski novac transformira Afriku

Kenijski i kineski radnici zajedno završavaju najveći infrastrukturni projekt u povijesti Kenije nakon nezavisnosti - željezničku prugu vrijednu 3,8 milijardi dolara i dugu 472 kilometra, koja se proteže od lučkog grada Mombase do glavnog grada Nairobija. A ta je pruga samo dio još veće kineske željezničke mreže koja povezuje nekoliko zemalja.

Kada lokomotive i teretni vagoni u lipnju počnu prometovati ta bi pruga Keniji mogla donijeti povijesne promjene. Naime, iako se u Keniji nalazi najveća luka u istočnoj Africi ta afrička zemlja svu robu do sada je transportirala notorno opasnom autocestom sa samo dvije trake. Očekuje se kako će novom željezničkom prugom biti transportirano 50 posto tereta od Mombase do granice s Ugandom, što je neusporedivo sa sadašnjih 4 posto, koliko se prevozi starom britanskom kolonijalnom željezničkom prugom.

U 10-godišnjem razdoblju između 2004. i 2014. godine afričke zemlje posudile su gotovo 10 milijardi dolara za željezničke projekte iz Kine i to od banke China Export Import Bank (Exim). Kina vidi željeznice kao investicijsku priliku, a također stvara i izvozno tržište za svoju rastuću čeličnu i građevinsku industriju.

Putovanja - Kinezi vole potrošiti

Prošle je godine 135 milijuna kineskih turista putovalo u inozemstvo i potrošilo čak 261 milijardu dolara - više nego bilo koja druga nacija, uključujući i Amerikance koji su potrošili "samo" 122 milijarde dolara, podaci su Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih naroda.

Slabljenje funte nakon Brexita, fleksibilniji vizni uvjeti i bolja povezanost s Kinom učinili su Veliku Britaniju mnogo privlačnijima kineskim turistima - 2015. godine Otok je posjetilo oko 270.000 turista - što je u odnosu na godinu prije povećanje od čak 46 %.

Visit Britain is also trying to make the UK more “China ready.” Among the 500 businesses signed up for the Great China Welcome program are hotels that serve Chinese breakfast food and offer Chinese TV channels, and retailers that accept Chinese payment methods like UnionPay or Alipay.

I Britanija im je, kao i ostale europske zemlje, prostrla tepih dobrodošlice. Jer, u usporedbi s ostalim međunarodnim putnicima kineski turisti ostaju gotovo dvostruko duže i troše čak trostruko više od prosječnih turista iz drugih zemalja, prema podacima agencije Visit Britain koja promiče turizam.

Vojska - globalna vojna sila

U Južnom Sudanu Kina je naučila da postoji i tamna strana globalne moći. U srpnju 2016. dva su se kineska vojnika, uključena u mirovne operacije Ujedinjenih naroda u glavnom gradu Jubi, vratila kući u lijesovima. To tada, kineska vojska nije imala borbene ljudske žrtve više od tri desetljeća.

Prisutnost kineskih mirovnih snaga na afričkom tlu je samo jedan aspekt kineske težnje da postane globalni vojni igrač i rival SAD-u.

Kina gradi svoju prvu vojnu bazu u Džibuti, samo nekoliko kilometara od Camp Lemonniera, američke baze koja je otvorena 2008. godine. Kina razvija mornaricu sposobnu za operacije na otvorenim oceanima - u travnju je porinut prvi nosač zrakoplova domaće proizvodnje. A kineski vojni hardver, koji još nije u rivalstvu s SAD-om, postaje sve sofisticiraniji.

Peking je prvi put poslao vojnike u borbenu zonu 2013. godine, otpremajući mirovne snage u Mali, a 2015. je poslao trupe u Južni Sudan, gdje im je dio misije čuvanje naftnih instalacija od kojih su neki - kineska investicija. Tri su se kineska ratna broda pridružila međunarodnoj pomorskoj floti koja se bori protiv piratstva u Adenskom zaljevu, koji se nalazi u Arapskom moru između Jemena na južnoj obali Arapskog poluotoka i Somalije na Rogu Afrike.

Kina trenutno ima 2322 vojnika u mirovnim snagama UN-a diljem svijeta - daleko najviše od bilo koje članice Vijeća sigurnosti UN-a, a dala je i obećanje da ima spremnih 8000 vojnika - za brzu reakciju. Usporedbe radi, SAD ima samo 42 vojnika, ali prednjači u financiranju budžeta mirovnih snaga UN-a. Američki predsjednik Donald Trump već je najavio kako taj iznos želi smanjiti za pola.

U čak 9 od 16 misija UN-a u Africi Kina ima značajna ulaganja. Veća uključenost u mirovne operacije Kini također može dati i veću ulogu u donošenju odluka u UN-u i pozicioniranje da Peking ubuduće ima veći utjecaj i na Bliskom istoku.

(Izvor: Dnevnik.hr/S.D.M.)

Komentari:

No comment.

ZAŠTO HRVATI ISELJAVAJU?

Top teme

Trach

Promo

Kolumna