Europa za svoje starije želi dostojanstven i aktivan život, u BiH stariji su usamljeni i najsiromašniji dio društva

EU je posvetila 2012. kao godinu aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti – kako bi se u javnosti što više naglasila potreba mijenjanja svijesti stanovništva koje može pomoći, prije svega, svojim bližnjima, a onda i široj zajednici.

Smisao ove Europske godine je poduzimanje aktivnosti i stvaranje promjena s ciljem stvaranja boljeg društva za ljude svih dobnih skupina. To se ne može dogoditi po nečijem dekretu niti odluci, već zahtijeva zajednički trud u kojem različiti društveni akteri moraju odigrati svoju ulogu.

Starije osobe u BiH najsiromašnije u društvu

U Bosni i Hercegovini, prema podatcima Caritasa Biskupske konferencije BiH, živi oko 3,8 milijuna stanovnika (sukladno popisu stanovništva od 1991. i predviđanjima agencija za statistiku) koji su u nekoliko posljednjih dekada izloženi velikim promjenama uzrokovanim ratom i poslijeratnim događanjima, migracijama, siromaštvom i socijalnom isključenošću, nezaposlenošću, usklađivanjem zakona i slično. Takvo stanje otežano je i općim stanjem u Europi i svijetu: ekonomskom krizom, prirodnim nepogodama, dužim životnim vijekom, malim prirastom stanovništva itd.

Procjenjuje se da osobe starije od 65 godina u BiH čine 17% stanovništva (skoro 600.000)i ubrajaju se u najsiromašnije u društvu. Odnos troškova života i visine mirovina je u velikom nesrazmjeru - minimalna isplaćena mirovina koju prima većina umirovljenika je u travnju 2012. iznosila oko 310,73 KM u Federaciji BiH i 160,00 KM u Republici Srpskoj, dok je samo za troškove hrane mjesečno potrebno izdvojiti oko 600 KM (za četveročlanu obitelj). Veliki broj starih osoba, koji osim problema koji prate treću dob, izložen je i ekonomskom siromaštvu, što znači da nisu u stanju svojim primanjima pokriti sve troškove kako bi im život bio lakši, tj. dostojan čovjeka.

Istraživanje Caritasa BK BiH "Pričali smo sa siromasima" pokazalo je da je većina starih osoba izložena nekoj vrsti siromaštva i socijalne isključenosti. Istraživanje je napravljeno nauzorku od 1.200 ispitanika, korisnikaCaritasovih programa, od kojih se 47,3 % izjasnilo kao „stare osobe u potrebi". Stare osobe u potrebi su u ovom izvješću iskazale i sljedeće poteškoće:

92,8% ispitanika ima nedovoljna primanja

51,7% starih osoba žive sami,

48,5% ispitanika osjeća se usamljeno ili napušteno

50,1% navelo je da imaju problem pokretljivosti

30,7% ima manje zdravstvene poteškoće

11,8% ispitanika izjasnilo se da su potpuno nepokretni

9,2% žive u domu/instituciji

6,5% njih potrebna je pomoć druge osobe

Europskaunija je suočena s problemom značajnog starenja stanovništva.Taj demografski pomak neizbježna je posljedica značajnih postignuća u našem društvu – uvelike smanjene stope smrtnosti i, zahvaljujući tome, duljegživotnogvijeka.PremapodacimaEurostata, prosječna dob u Europskoj uniji iznosi 39,8 godina. No, do 2060. prosječni građanin EU-a imat će 47,2 godine, a na osobe starije od 65 godina otpadat će skoro 30% stanovništva EU-a (16% u 2010. godini). Za nekoliko godina, europsko radno sposobno stanovništvo će se smanjiti dok će ono od 65 i više godina i dalje rasti – do dva milijuna ljudi godišnje. Godine 2060., na svake dvije radno sposobne osobe dolazit će jedna starija osoba (od 65 godinaiviše).Europa kojastaridonosi izazove za tržište rada, zdravstvene sustave i životni standard nakon odlaska u mirovinu. Mnogi se boje da će se život starijih osoba pogoršati; drugi očekuju da se starije osobe same pobrinu za svoje interese kako ne bi predstavljale teret mlađim generacijama.

"Moramo li se doista bojati sve starijeg društva? Definitivno ne ako dulje sačuvamo zdravlje, ako stvaramo više povoljnih prilika za starije radnike na tržištu rada, ako ostanemo aktivni članovi zajednice i ako možemo živjeti u okružju gdje starenje ne znači da smo ovisni o drugima – ukratko, ako'aktivnostarenje'postanerealnostza sve. Pobrinimo se da imamo najveće moguće izglede ostati zdravi, aktivni ineovisnikadostarimo!", stav je EU-a.

Što promiče inicijativa EU-a

"2012. –Europskagodinaaktivnogstarenja i međugeneracijske solidarnosti" jača svijest o doprinosu starijih osoba društvu i načinima na koji se taj doprinos može poduprijeti. Inicijativa želi potaknuti i mobilizirati stvaratelje politika i relevantne na svim razinama da djeluju u cilju stvaranja boljih mogućnosti za aktivno starenje i jačanje međugeneracijske solidarnosti. Pod 'aktivnimstarenjem', ova inicijativa EU-a podrazumijeva starenje uz dobro zdravlje i aktivno sudjelovanje u društvu, veću ispunjenost na radnom mjestu, veću neovisnost u svakodnevnom životu i veću građansku uključenost. Koliko god stari bili, da starije osobe mogu imati svoju ulogu u društvu i dobru kvalitetu života. Izazov je u tome da se u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste golemi potencijali koje postoje čak i u dubljoj starosti.

Europska godina promiče aktivno starenje na tri područja:

1. Rastom očekivanog životnog vijeka u cijeloj Europi rastu i godine predviđene za odlazak u mirovinu. No, mnogi se boje da neće moći zadržati sadašnje radno mjesto ili naći novo do odlaska u mirovinu ili pak dobiti pristojnu mirovinu. Starijim radnicima, kroz brojne inicijative, stoga se moraju pružiti veće izglede na tržištu rada.

2. Sudjelovanje u društvu: Kraj zaposlenja ne mora ujedno značiti i prestanak aktivnosti općenito. Doprinos starijih osoba društvu kao onih koji se brinu o drugima, obično o vlastitim roditeljima, supružnicima ili unucima često nije uzet u obzir; isti je slučaj i s njihovom ulogom volontera. Ova Europska godina nastoji potaknuti građane i donositelje odluka na odavanje većeg priznanja doprinosu starijih osoba društvu i na poboljšavanje uvjeta za njihovo sudjelovanje u društvu.

3. Promicanje neovisnog života: Kako starimo, naše zdravlje slabi. No, mnogo se toga može učiniti da se to slabljenje uspori, aokolina se može značajno prilagoditi kako bi stvorila bolje uvjete za ljude koji pate od različitih oštećenja i invalidnosti. Aktivno starenje podrazumijeva i osnaživanje nas samih dok starimo, kako bismo imali svoj život pod kontrolom što je dulje moguće.

Inicijativa EU-a, za sada, nedostižna je i za većinu starijih osoba u BiH, gdje se na mijenjanju svijesti o "nepreporučljivostistarijihradnika"tektrebapočeti raditi. Stupanj razvoja jednog društva najbolje se pokazuje i u njegovoj skrbi, uvažavanju značaja ali i daljnjem razvoju njegovih starijih građana. S obzirom na brojke koje pokazuju postotak (ne)zaposlenih starijih radnika ali i visinanjihovihmirovina–BiHna tom testu zasigurno ne bi dobila prolaznu ocjenu. Ipak, približavanjem Europskoj uniji, BiH će prihvaćati i europske inicijative te tako i zaštitu i zdravi produžetak društvenog djelovanja starijih osoba. (Izvor: noveinicijative.org)

Komentari:

No comment.

Pravo

Top teme

 

Trach

Promo

Kolumna