rescEU: Komisija pozdravlja privremeni dogovor za jačanje civilne zaštite EU

Europski parlament i Vijeće Europske unije danas poduzeli su ključne korake prema ostvarenju političkog dogovora o planu rescEU za jačanje odgovora civilne zaštite EU na katastrofe.



Brojne su prirodne katastrofe posljednjih godina pogodile sve dijelove EU, odnijele stotine života i prouzročile milijarde eura štete na infrastrukturi. Radi bolje zaštite građana cilj je rescEU-a ojačati postojeći mehanizam EU za civilnu zaštitu. Ponajprije se želi uspostaviti nova europska pričuva kapaciteta koja obuhvaća kanadere, posebne crpke za vodu, timove za potragu i spašavanje u gradovima te poljske bolnice i timove hitne medicinske pomoći.

Predsjednik Jean-Claude Juncker o toj je temi izjavio: “Europa koja štiti građane mora im biti na pomoći kad je potrebno. Kad je riječ o opasnom šumskom požaru ili poplavi s kojom se države članice ne mogu same boriti, našim su građanima potrebna djela, a ne samo riječi. Planom rescEU osigurat će se konkretna solidarnost s državama članicama koje zadese katastrofe.”

Komesar za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christos Stylianides izjavio je: “Prirodne katastrofe nadilaze granice, a klimatske promjene povećavaju rizik od katastrofa i njihov učinak. S pomoću rescEU-a unaprijedit ćemo postojeći mehanizam civilne zaštite. Današnji pozitivni razvoj dokazuje da se sve može kad se hoće. Zahvaljujem Europskom parlamentu, posebice izvjestiteljici, zastupnici Elisabetti Gardini, zastupniku Jose-Manuelu Fernandesu, koji sastavlja proračun, te austrijskom predsjedništvu na njihovu vodstvu. Unaprijeđeni mehanizam EU za civilnu zaštitu našim će građanima pružiti više kapaciteta, bolju koordinaciju među državama članicama i prije svega učinkovitiju solidarnost. To je europsko rješenje za europsko pitanje.”

Jačanje europskih kapaciteta za odgovor na krizne situacije

EU će ojačati svoje kapacitete za odgovor na krizne situacije s pomoću sljedećih mjera:

    u suradnji s državama članicama uspostavit će zajedničku europsku pričuvu kapaciteta za odgovor na katastrofe. Ti će kapaciteti obuhvaćati kanadere i druga sredstva za odgovor na situacije kao što su hitni medicinski slučajevi ili kemijski, biološki, radiološki i nuklearni incidenti;
    sufinancirat će operativne troškove kapaciteta rescEU-a koji se primjenjuju za operacije mehanizma EU-a za civilnu zaštitu
    sufinancirat će razvoj kapaciteta rescEU-a
    povećat će financijsku potporu za kapacitete registrirane u Europskim udruženim kapacitetima za civilnu zaštitu, među ostalim za prilagodbu, popravak, operativne troškove (unutar EU) i troškove prijevoza (izvan EU).

Bolja prevencija katastrofa i pripravnost za njih

EU će povećati svoju potporu državama članicama kako bi se poboljšalo upravljanje rizikom od katastrofa:

    uspostavit će pojednostavnjeni okvir za izvješćivanje s naglaskom na ključnim rizicima prekogranične prirode i rizicima male vjerojatnosti s velikim utjecajem
    pružit će potporu državama članicama u intenziviranju postojećih mjera putem mehanizma savjetovanja te raspoređivanjem stručnjaka i davanjem naknadnih preporuka
    osigurat će razmjenu znanja i iskustava uspostavljenjem nove mreže znanja EU za civilnu zaštitu.

Sljedeći koraci: Nakon današnjeg političkog dogovora rescEU moraju službeno odobriti Europski parlament i Vijeće EU.

Kontekst

Zašto nam je potreban rescEU? Mehanizam EU za civilnu zaštitu trenutačno se temelji na sustavu putem kojeg EU usmjerava volontersku pomoć država sudionica u zemlju koja je zatražila pomoć. Ponuđenu pomoć koordinira Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije sa sjedištem u Bruxellesu.

Posljednjih je godina zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i drugih pojava državama članicama sve teže međusobno si pomagati, posebice ako je katastrofa pogodila više njih istodobno. U takvim situacijama, u kojima su sredstva pomoći ograničena ili neraspoloživa, EU nema pričuvnih kapaciteta za pomoć pogođenim državama članicama. Osim toga, novi rizici zahtijevaju zajedničko promišljanje o potrebnim kapacitetima za suočavanje s rizicima male vjerojatnosti, ali s velikim utjecajem, kojih u državama članicama trenutačno nema.

Europska unija suočava se s velikim brojem katastrofa sa smrtnim posljedicama ili drugim štetnim posljedicama za građane, zajednice, poduzeća i okoliš. Prirodne katastrofe u Europi samo su 2017. odnijele 200 života. Osim toga, uzrokuju goleme gospodarske troškove: na europskom je kontinentu 2016. zabilježeno gotovo 10 milijardi eura štete.

 

 

/Republikainfo.com/

Komentari:

No comment.

Ulizice - najgori ljudi na svijetu

Top teme


 

 

Trach

Promo

Kolumna