Summit o Brexitu kao "trenutak istine" - krizni sastanak?

Sljedeći tjedan u Bruxellesu se održava niz sastanaka na vrhu, među njima i onaj koji se smatra iznimno važnim za sudbinu pregovora o izlasku Velike Britanije iz EU-a.



Osim redovitog listopadskog summita čelnika EU-a, na kojem će se razgovarati o brexitu, migracijama, unutarnjoj sigurnosti, vanjskim odnosima i reformi eurozone, sljedeći tjedan održava se i sastanak Europa i Azija (ASEM), summit EU i Južne Koreje te summit čelnika EU-a i zemalja jugoistočne Azije (ASEAN).

U srijedu navečer okupit će se čelnici 27 zemalja članica EU-a kako bi raspravljali o trenutačnom stanju pregovora o brexitu. Rasprava 27-orice predviđena je tijekom radne večere. Britanska premijerka Theresa May pozvana je da im se obrati prije večere nakon čega bi trebala napustiti skup. Njezin dolazak u srijedu navečer još nije potvrđen.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk opisao je listopadski summit kao "trenutak istine" na kojem bi trebalo postići odlučujući napredak o preostalim spornim pitanjima u pregovorima. Ako dođe do takvog napretka onda bi se sredinom studenoga sazvao novi summit na kojem bi se dogovor finalizirao a bez toga summit u studenome ne bi imao smisla, rekao je Tusk nakon zadnjeg summita u Salzburgu.

Svi se nadaju da će dogovoriti sporazum koji će spriječiti da Britanija izađe iz Unije 29. ožujka 2019. bez prijelaznog razdoblja što bi moglo izazvati kaos i ekonomske poteškoće na obje strane.

Najveći dio sporazuma o izlasku Velike Britanije, oko 80 do 85 posto već je usuglašeno. Postoji suglasnost oko prava europskih državljana koji ostaju u Velikoj Britaniji nakon izlaska i britanskih građana u EU-u. Također je načelno dogovorena i financijska nagodba, to jest ispunjavanje britanskih obveza prema proračunu EU-a.

Usuglašeno je i prijelazno razdoblje koje bi trajalo do kraja 2020. godine, tijekom kojega bi Velika Britanija nastavila primjenjivati europsko zakonodavstvo i uplaćivati u europski proračun, ali u kojem će biti tretirana kao treća zemlja, koja neće sudjelovati u donošenju odluka u EU-u.

Preostala su dva najteža pitanja - granica na irskom otoku i uloga Suda EU-a u slučaju spora oko interpretacije odredbi sporazuma o izlasku iz EU-a.

Obje strane se slažu da svakako treba izbjeći vraćanje fizičke granice između Republike Irske i Sjeverne Irske, koja će biti jedina kopnena granica između EU-a i Velike Britanije.

EU iznistira na tome da se Velika Britanija obveže na "sigurnosnu mrežu" (backstop) koja bi jamčila da se neće uvesti granice ako se do kraja prijelaznog razdoblja ne pronađe neko inovativno rješenje. Tome se protivi London jer bi to značilo da Sjeverna Irska ostaje dijelom carinske unije, dok bi to istodobno uvelo neku vrstu carinskih kontrola između Sjeverne Irske i ostatka Velike Britanije.

Britanska premijerka Theresa May drži da bi se taj problem mogao riješiti sporazumom o zoni slobodne trgovine, koji bi trebalo ispregovarati nakon izlaska.

EU s druge strane drži da se pitanje granice na irskom otoku mora definirati već u sporazumu o izlasku, a da je eventualni sporazum o zoni slobodne trgovine pitanje budućih odnosa. EU načelno nema ništa protiv zone slobodne trgovine, ali se želi osigurati da prijedlog premijerke May ne vodi prema mogućnosti da Velika Britanija sama bira kojim aspektima europskog jedinstvenog tržišta će pristupiti, a koje ne želi. U EU ističu da je jedinstveno tržište koje počiva na četiri slobode - slobodi kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala - nedjeljivo.

U četvrtak ujutro sastaju se čelnici svih 28 zemalja. Na dnevnom redu je pitanje migracija, što uključuje suradnju s zemljama iz kojih migranti dolazi sa zemljama tranzita, nedavne prijedloge Komisije o jačanju Europskog granične i obalne straže, reviziju direktive o vraćanju nezakonitih migranata te prijedlog reforme europskog sustava azila i uspostave agencije za azil.

Na dnevnom redu je i unutarnja sigurnost - kibernetička sigurnost, borba protiv dezinformacija, interoperabilnost baza podataka, borba protiv prekograničnih terorističkih aktivnosti.

Također bi se moglo raspravljati i o nekim vanjskopolitičkim pitanjima. Na kraju se održava summit eurozone u formatu svih 27 zemalja članica EU-a na kojem će se razgovarati o tješnjoj integracije Ekonomske i monetarne unije.

Nakon toga u četvrtak navečer održava se 12. sastanak Europa-Azija (ASEM), na kojem će se okupiti 51 čelnik europskih i azijskih država.

U petak je na redu summit EU-a i Južne Koreje te summit EU-a i zemalja jugoistočne Azije.

U ponedjeljak i utorak u Luxembourgu se sastaju tri ministarska vijeća.

U ponedjaljak se sastaje Vijeće za vanjske poslove i Vijeće za poljoprivredu, a u utorak Vijeće za opće poslove.

Ministri vanjskih poslova, mogli bi, između ostaloga, razgovarati o rezultatu referenduma o promjeni imena Makedonije i rezultatima izbora u BiH.

Na rubu sastanka Vijeća za opće poslove predviđen je i sastanak ministara vanjskih poslova zemalja EU-a i šest zemalja Istočnog partnerstva (Armenije, Azerbajdžana, Bjelorusije, Gruzije, Moldavije i Ukrajine).

U utorak Vijeće za opće poslove, koje čine ministri za europske ili vanjske poslove zemalja članica, razgovarat će o nacrtu zaključaka za summit EU-a. Razgovarat će i o vladavini prava u Poljskoj u kontekstu postupka predviđenog člankom 7, koji kao krajnju, teoretsku mogućnost predviđa oduzimanje prava glasa. Isto tako, razgovarat će i inicijativi Europskog parlamenta da se pokrene postupak predviđen člankom 7 protiv Mađarske. Ministri će također razgovarati i o prijedlogu sljedećeg sedmogodišnjeg proračuna EU-a.


(Izvor: HINA)

Komentari:

No comment.

Grožđe na vrbi

Top teme


 

Trach

Promo

Kolumna