BRITANIJA IZLAZI IZ EU Pregovori će trajati najmanje dvije godine, ali Britanci se još mogu predomisliti

Britanska premijerka Theresa May aktivirat će u srijedu članak 50. Lisabonskog ugovora o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije i time službeno pokrenuti dvogodišnju proceduru razdruživanja.



May će, kako se očekuje, oko podneva po mjesnom vremenu izvijestiti britanski parlament da je predano njezino pismo predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku kojim ga se službeno obavještava da je Ujedinjeno Kraljevstvo nakon više od 40 godina odlučilo napustiti Europsku uniju.

Europski dužnosnici, kako prenosi Reuters, očekuju da će predstavnik britanskog veleposlanstva pri EU-u osobno predati pismo koje se sastoji od nekoliko stranica Europskom vijeću koje se nalazi u zgradi prekoputa. Očekuju da će pismo biti pozitivno intonirano u pogledu predstojećih pregovora i da će rezimirati 12 ključnih elemenata koje je May javno istaknula kao svoje glavne ciljeve.

Ona želi "jasan i čist" raskid s EU-om, što podrazumijeva napuštanje zajedničkog europskog tržišta kako bi mogla kontrolirati useljavanje građana iz drugih država članica EU-a, što je bio jedan od glavnih razloga za Brexit. Sloboda kretanja ljudi jedno je od temeljnih načela EU-a.

Tusk će u roku od 48 sati poslati ostalim državama članicama nacrt smjernica za pregovore s Londonom. Svoja stajališta o tome iznijet će na Malti gdje će sudjelovati na kongresu Europske pučke stranke (EPP).

Smjernice za pregovore moraju odobriti šefovi država i vlada 27 država članica na summitu 29. travnja u Bruxellesu. Glavni pregovarač s europske strane bit će Francuz Michel Barnier, a s britanske David Davis.

Pregovori će započeti kada države članice u Vijeću u svibnju formalno odobre pregovarački mandat, gotovo godinu dana nakon referenduma 23. lipnja 2016. na kojem su Britanci s 52 posto glasova odlučili da žele napustiti EU.

Europska komisija želi da se do kraja godine postigne okvirni dogovor o razdruživanju. Najvažnija su pitanja koliko će London morati platiti da podmiri sve svoje obveze prema EU-u, koje se procjenjuju na 55 do 60 milijardi eura, zatim status 1,4 milijuna britanskih državljana u EU-u i 3,3 milijuna državljana drugih država članica koji žive u Ujedinjenom Kraljevstvu, neriješeni pravni sporovi s EU-om te novi režim na granicama.

May želi dogovoriti obuhvatni sporazum o slobodnoj trgovini s EU-om, no rijetki vjeruju da je to moguće učiniti u roku od dvije godine. Komisija osim toga ne želi pregovarati o tome dok se ne postigne dogovor o razdruživanju. London i neke države članice mogli bi tražiti da se pregovori o trgovini vode paralelno s pregovorima o razdruživanju. Većina diplomata očekuje neki oblik kompromisa u tom pogledu.

Barnier želi do listopada 2018. finalizirati Ugovor o razdruživanju kako bi ostalo dovoljno vremena da ga ratificira Europski parlament i prihvati kvalificirana većina u Vijeću do ožujka 2019. Vijeće dogovor mora prihvatiti kvalificiranom većinom koju u ovom slučaju čini najmanje 72 posto članica Vijeća koje zajedno imaju najmanje 65 posto stanovništva Unije (bez države koja istupa). Ratifikacija u svih 27 država članica nije potrebna.

Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo bi istupiti iz Europske unije 29. ožujka 2019., točno dvije godine nakon slanja pisma o aktivaciji članka 50.

No to i ne mora biti tako. Britanija može izaći i prije ako se postigne dogovor, a dvogodišnji rok može se i produljiti ako se svi, jednoglasno, s time slože.

Međutim, Bruxelles želi da Britanci odu prije izbora za Europski parlament u svibnju 2019. Unatoč tome što obje strane prijete da konačni dogovor o razdruživanju možda i neće biti postignut, takav kaos ne bi nikome odgovarao.

 

Britanci se mogu predomisliti

Autor članka 50, britanski diplomat John Kerr, smatra čak da njegova aktivacija nije neopoziva. Ujedinjeno Kraljevstvo moglo bi tijekom dvogodišnjeg razdoblja predviđenog za pregovore odlučiti da ipak ne želi napustiti EU, smatra on, ali i priznaje da ne može zamisliti da bi se politička situacija u Londonu mogla toliko promijeniti da dođe do takvog zaokreta.

May i europski čelnici smatraju da će biti potreban i prijelazni sporazum kako bi se omogućilo više vremena za dogovor o budućem trgovinskom sporazumu i prilagodbu na nove uvjete. Očekuje se da će za konačni dogovor trebati još dvije do pet godina nakon Brexita. Taj će trgovinski sporazum morati ratificirati sve države članice EU-a.

Situaciju dodatno komplicira Škotska, koja želi novi referendum o neovisnosti jer se protivi izlasku iz EU-a. Ako to provede i glasuje za neovisnost, očekuju je pregovori o razdruživanju od Ujedinjenog Kraljevstva i vjerojatno novi pregovori o pristupanju Europskoj uniji. May se protivi da se škotski referendum održi dok se vode pregovori o razdruživanju od EU-a jer bi joj to oslabilo poziciju.

Nakon što iziđe iz EU-a, u Ujedinjenom Kraljevstvu više neće vrijediti europski ugovori. Europski zakoni više za Britaniju neće vrijediti, no nacionalni zakonski akti usvojeni radi provedbe ili prenošenja europskih zakona ostat će na snazi dok ih nacionalne vlasti ne izmijene ili ukinu.

Odlaskom Ujedinjenog Kraljevstva, koje je u tadašnju Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ) ušlo 1973., završit će više od 40 godina često mučnih odnosa između Londona i Bruxellesa. Britanci su Europsku uniju oduvijek doživljavali kao prvenstveno zajedničko tržište i protivili se političkoj integraciji.

Suočene s tim velikim izazovom, 27 država članica obećalo je u subotu u Rimskoj deklaraciji, usvojenoj u povodu 60. godišnjice potpisivanja Rimskih ugovora, da će ostati jedinstveni i da će nastaviti zajedno graditi Europsku uniju i nakon Brexita.

"Djelovat ćemo zajedno, različitim ritmom i intenzitetom kada je potrebno, krećući se u istom smjeru, kao što smo to činili u prošlosti, u skladu s Ugovorima i ostavljajući vrata otvorenim za one koji se žele pridružiti kasnije. Naša Unija je nepodijeljena i nepodjeljiva", poručili su.

Prije Ujedinjenog Kraljevstva, 1985. tadašnju Europsku zajednicu (EZ) napustio je Grenland. Nakon što je dobio svoju samoupravu Grenland je na referendumu 23. veljače 1982. s 53 posto glasova odlučio izići iz EZ-a. No to pravno gledano nije bilo istupanje države članice jer je bio dio Danske, kao što je to i danas. Njegov izlazak reguliran je promjenama Ugovora, smanjenjem njihove teritorijalne nadležnosti, što su ratificirale sve države članice. Grenland je postao pridruženi prekomorski teritorij s posebnim odnosima s EU-om, posebno na području ribarstva (ima pristup zajedničkom tržištu ribarskih proizvoda u zamjenu za pristup europskih ribara grenlandskim vodama).

Osim toga, Island je 2013., nakon tri godine pregovora, prekinuo pregovore o pristupanju EU-u.

 

Britanski diplomat prisjeća se ulaska

Bilo je to davne 1973., no Crispin Tickell dobro se sjeća: Ujedinjeno Kraljevstvo ušlo je u Europsku ekonomsku zajednicu. U srijedu, 44 godine poslije, završava britanska europska avantura, a taj bivši britanski diplomat žali zbog propuštenih prilika.

Britanska premijerka Theresa May aktivirat će u srijedu članak 50 Lisabonskog ugovora i time pokrenuti dvogodišnju proceduru razdruživanja od Europske unije.

"Mislim da je to katastrofa. Neuspjeh britanske vanjske politike", rekao je Tickell (86), u razgovoru za France Presse.

"Britanska vanjska politika dala je to na glasovanje ljudima koji o tome nisu ništa znali i vjerojatno su bili potaknuti nekom vrstom averzije prema strancima."

Britanci su na referendumu 23. lipnja 2016. s 52 posto glasova odlučili da žele napustiti EU.

Crispin je bio dužnosnik britanskog veleposlanstva u Parizu dok su Francuzi 1960-ih blokirali pokušaj Velike Britanije da uđe u EEZ. Potom je bio pomoćnik trima pregovaračima koji su radili na britanskom sporazumu o pristupanju EU-u.

Za razliku od nekih pobornika Brexita, po kojima politički karakter britanskog članstva u EU-u nije u početku bio predviđen, on misli drugačije. "Bilo je očito da se krećemo u tom smjeru, prema 'Sjedinjenim Državama Europe'. Ali to ne znači da ćemo se odreći našeg suvereniteta", rekao je.

Tada se smatralo da Britanci ulaze u "ono što će biti najveći trgovinski blok na svijetu", entitet koji dijeli "naše vrijednosti, naš mentalitet", prisjeća se u svojem londonskom stanu prepunom knjiga. Ali i da "ćemo biti daleko efikasniji, jer je Commonwealth bio polako na zalazu a Ujedinjeno Kraljevstvo gubilo utjecaj."

Pristupanje europskom projektu, "kako je (tadašnji premijer) Ted Heath jako dobro shvatio, davalo nam je daleko snažniju poziciju."

"Nismo uspjeli to iskoristiti, ostvariti što smo mogli", smatra on.

Budući da je bio nazočan mnogim sastancima tijekom pristupnih pregovora, Tickell uvjerava da je Britanija postigla dobar sporazum. No problem je u tome što "neki britanski čelnici to nisu nikada shvaćali ozbiljno."

"Postoji toliko toga što smo mogli učiniti a da ne izlazimo iz EU-a", kazao je.

Bivši diplomat strahuje da će, nakon što iziđe iz EU-a, uloga Ujedinjenog Kraljevstva na međunarodnoj sceni oslabjeti.

"Dovoljno je da vidite kako nas Amerikanci ne shvaćaju više ozbiljno kao nekada", kazao je.

On se jedino nada da će se pregovori s Bruxellesom pokazati nezadovoljavajućim.

"Tada bismo mogli odlučiti da nam je u interesu da ostanemo" u Europskoj uniji, kaže on.



(Izvor: HINA)

Komentari:

No comment.

Superhik je ovdje

Top teme

Trach

Promo

Kolumna