Novom metodologijom Europske komisije (EK) omogućuje se zaustavljanje ili povratak na početak u pristupnim pregovorima u slučajevima kada zemlje kandidatkinje ne napreduju u bilo kojem polju koje se obuhvaća u pristupnom procesu, navodi se u dokumentu u koji je Radio Slobodna Europa (RSE) imao uvid.
Europski komesar za proširenje Oliver Varhelji predstavit će danas, (srijeda 5 veljače) u Bruxellesu revidiranu metodologiju procesa pristupanja EU.
Države članice Europske unije (EU) imati će veći ujecaj u iniciranju suspenzije pristupnih pregovora, piše Radio slobodna Europa.
Ova metodologija se neće primenjivati na Srbiju i Crnu Goru, ali ostaje otvorena mogućnost da i te dvije države obuhvate novim pristupom, ukoliko se te zemlje slože.
Ovo su ključni elementi nove metodologije EK kojom će se promijeniti pristup u pregovorima o članstvu za zemlje koje će tek početi ovaj proces.
“Iako napredak u reformama treba poticati i opipljivije nagrađivati, jednako tako postoji potreba i za odlučnijim mjerama koje bi proporcionalno sankcionirale svaku ozbiljnu ili dugotrajnu stagnaciju ili čak zaostajanje u provođenju reformi i ispunjavanju zahtjeva procesa pristupanja”, stoji u nacrtu dokumenta.
Naglasci iz novog dokumenta
Moguća stagnacija ili zaokret pregovaračkog procesa trebalo bi biti priopćena godišnjom procjenom EK. Ostavlja se mogućnost i državama članicama EU da doprinesu ovom procesu tako što će Komisiji dojavljivati bilo kakvu stagnaciju ili ozbiljno zaostajanje u procesu reformi:
Omogućit će se državama članicama EU odluku da se pregovori oko određenih oblasti ne održe, ili u najozbiljnijim slučajevima, obustave u cjelini;
Već zatvorena poglavlja mogu se ponovo otvoriti ili resetirati ako probleme treba preispitati;
Opseg i intenzitet financiranja iz EU može se prilagoditi naniže (umanjiti), s izuzetkom podrške civilnom društvu;
Prednosti bliže integracije, npr. pristup programima EU, jednostrane koncesije za pristup tržištu mogu se zaustaviti ili povući.
Predviđeni poticaji
“Uvjetovanje neće biti nenagrađivano”, navedeno je. Tako će EK inzistirati i na jasnim uvjetima od samog početka.
U dokumentu se spominje važnost da zemlje kandidatkinje “poznaju referentne vrijednosti po osnovu kojih će se mjeriti njihov učinak te da države članice EU dijele jasno razumijevanje što se točno traži od kandidata”.
“Ako zemlje dovoljno prijeđu na reformske prioritete dogovorene u pregovorima, to bi trebalo dovesti do bliže integracije zemlje sa EU, radu na ubrzanoj integraciji i ‘postupnom uvođenju’ u pojedinačne politike EU, tržišta EU i programe EU, uz osiguravanje ravnopravnih uvjeta”, ističe se u nacrtu nove metodologije.
Predviđaju se i povećana financijska sredstva i investicije, uključujući instrument pretpristupne podrške, zasnovan na performansama i na reforme za bližu suradnju s međunarodnim financijskim institucijama kako bi se podržala podrška.
O Srbiji i Crnoj Gori
Od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja, Crna Gora je otvorila 34, a privremeno zatvorila tri. Srbija je otvorila 18 poglavlja, a privremeno zatvorila dva, od ukupno 35.
Pregovaračka poglavlja bit će grupirana u tematskim klasterima, ukupno njih šest.
Ovi klasteri obuhvaćaju široke teme kao što su upravljanje, unutarnje tržište, ekonomska konkurentnost i povezanost. Omogućit će utvrđivanje najvažnije i najhitnije reforme po sektorima, a pregovori o svakom klasteru bit će otvoreni u cjelini – nakon ispunjavanja početnih mjerila.
Iako se predviđa da se metodologija primijeni samo za one zemlje koje će tek otpočeti pristupne pregovore, ostaje otvorena mogućnost da i Srbija i Crna Gora, koje su duboko u ovom procesu, uključe u ovaj način pregovaranja, ali za tu mogućnost je potrebna njihova suglasnost.
“Da bi se u pregovorima sa Srbijom i Crnom Gorom unijela veća dinamika, rad na poglavljima može se organizirati i oko klastera, uz poštovanje postojećih pregovaračkih okvira i uz dogovor ovih zemalja”, navodi se.
U nacrtu nove metodologije se ističe da bi to omogućilo veću političku usredotočenost na ključne sektore i politički zamah u zemljama oko ključnih pitanja koja su nužna za usklađivanje.
Nova metodologija zadovoljava zahtjeve Francuske
Metodologija u pristupnom procesu se formalno mijenja nakon 17 godina. Poslednji put je ovo učinjeno 2003. godine uoči najvećeg proširenja u povijesti EU, 2004. godine kada je europski blok odjednom primio 10 novih članica.
Promjenu pristupa je inicirala Francuska, koja je ovo uvjetovala otvaranjem pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Francuska je prva izašla s njenim idejama kakose treba vodii budući pregovori o pristupu. Nakon nje su i ostale zemlje članice doprinijele prijedlozima. Nova metodologija u većini zadovoljava francuske zahtjeve, ali u nekim elementima ima u obzir i prijedloge ostalih zemalja.
Usvojenu metodologiju trebale bi podržati zemlje članice EU. Tek nakon toga se može ponovno razmatrati pitanje otvaranja pristupnih pregovora sa Skopljem, odnosno Tiranom. To će se najverovatnije dogoditi na summitu koji će biti održan krajem ožujka u Bruxellesu.
(Izvor: RSE)