Proračun za vanjske aktivnosti će biti glavni instrument Europske unije kojim će se podržavati zemlje partneri u svojim političkim i ekonomskim transformacijama ka održivom razvoju, stabilnosti, učvršćivanju demokracije, socijalno-ekonomskom razvoju i iskorjenjivanju siromaštva. Ovaj proračun će također omogućiti Europskoj uniji nastavak pružanja humanitarne pomoći diljem svijeta. Što se tiče susjedstva Europske unije, i tu će proračun biti instrument koji će pomoći susjednim zemljama da se ekonomski približe jedinstvenom tržištu Europske unije.
Visoka predstavnica/potpredsjednica, Federica Mogherini, je izjavila: “Predlažemo proračun za vanjske aktivnosti Europske unije od 123 milijarde eura za sljedećih sedam godina, što je povećanje od 30% i dosada neviđena investicija u našu globalnu ulogu. Više resursa za više akcije kao pouzdanog, predvidivog, kooperativnog globalnog igrača – što je upravo ono što naši građani i partneri očekuju u ovim turbulentnim vremenima. To je priznanje dodatne vrijednosti rada Europske unije u sferi vanjske politike. Zajedno možemo ostvariti utjecaj koji nijedna članica samostalno u današnjem svijetu ne može.”
Komesar za Europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju, Johannes Hahn, je naglasio: “Povećan i reformiran proračun nam omogućuje nastavak rada s onim zemljama koje rade na pridruživanju Europskoj uniji, kao i na održavanju posebnih veza s našim istočnim i južnim susjedima. To će podržati naš strateški cilj, a to je postizanje stabilnosti, sigurnosti i napretka blizu granica Europske unije.”
Komesar za međunarodnu suradnju i razvoj, Neven Mimica je dodao: “Europska unija je ključni promotor UN-ove Agende za 2030. i njenih ciljeva za održivi razvoj. Naš prijedlog postavlja financijski temelj pomoću kojeg će Europska unija održati svoju ulogu vodećeg faktora razvoja, pomažući našim partnerima u iskorjenjivanju siromaštva i odgovoru na globalne izazove, a istovremeno se starajući da nitko ne bude zaboravljen.”
Komesar za humanitarnu pomoć i upravljanje kriznim situacijama, Christos Stylianides, je izjavio: “Kako se broj i složenost humanitarnih hitnih situacija svake godine povećava, tako i Europska unija ojačava svoju vodeću ulogu velikog pružatelja humanitarne pomoći. Uz povećan proračun, nastavit ćemo pokazivati solidarnost prema milijunima ljudi kojima je ona potrebna.”
Ključni elementi prijedloga novog proračuna za vanjske aktivnosti:
Povećan iznos: Iznos se povećava sa 94,5 milijardi eura za period od 2014-2020 na 123 milijarde eura za period od 2021-2027, što je povećanje za 30%.
Pojednostavljenje: Komisija predlaže da se smanji broj instrumenata, kao i da se Europski razvojni fond integrira u EU proračun. To bi omogućilo veću koherentnost i jasniji fokus na političke ciljeve i angažman sa partnerima, u skladu sa vrijednostima i prioritetima Europske unije.
Fleksibilnost: Nova struktura proračuna će omogućiti iskorištavanje i ponovno iskorištavanje neiskorištenih fondova na višegodišnjoj osnovi. Ovo će omogućiti Europskoj uniji bolji odgovor na izmijenjene okolnosti u skladu sa svojim prioritetima iskorjenjivanja siromaštva, promoviranja održivog razvoja, napretka, mira i stabilnosti.
Povećana transparentnost i demokratska kontrola: na primjer, tako što će se Europski razvojni fond integrirati u EU proračun.
Novi predloženi instrumenti za vanjske aktivnosti EU:
Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI), sa 89,2 milijarde eura: Ovaj novi, pojednostavljeni instrument sastojat će se od tri stupa:
1. Zemljopisni stup, s naročitim fokusom na oblast susjedstvo i subsaharsku Afriku, bit će značajno povećan radi zajedničkog rješavanja globalnih izazova kao što su ljudski razvoj, što uključuje rodnu jednakost, klimatske promjene, zaštitu okoliša, migracije i sigurnost hrane;
2. Tematski stup, koji će upotpuniti geografski stup kroz podršku za ljudska prava i demokraciju, civilno društvo, stabilnost i mir, budući da se ta pitanja moraju rješavati globalno, kao i drugi globalni izazovi koji neće biti obuhvaćeni zemljopisnim stupom;
3. Stup za brzi odgovor, koji će EU omogućiti brzo reagiranje na krize, kao i pružanje podrške sprječavanju sukoba, jačanju otpornosti država, društava, zajednica i pojedinaca, povezivanju humanitarne i razvojne pomoći, kao i rane aktivnosti na rješavaju drugih ciljeva vanjske politike.
Prijedlog Komisije uključuje investicijski okvir za vanjske aktivnosti, s povećanom novčanom moći u iznosu do 60 milijardi eura. Nadograđujući se na uspješno iskustvo europskog Plana vanjskih investicija, pomoći će u prikupljanju i balansiranju dodatnih izvora financiranja za održivi razvoj iz privatnog sektora.
Novi Europski instrument za nuklearnu sigurnost: Sa 300 milijuna eura, ovaj instrument će upotpuniti aktivnosti unutar novog pojednostavljenog instrumenta na osnovu Ugovora Euratom;
Instrument za predpristupnu pomoć (IPA III): Iznos od 14,5 milijardi eura će ponuditi veću podršku državama kandidatkinjama za pridruživanje EU i potencijalnim kandidatkinjama na putu prema ispunjavanju kriterija za pristupanje EU putem dubokih i sveobuhvatnih reformi ;
Instrument za humanitarnu pomoć: Iznos od 11 milijardi eura će omogućiti pomoć Europske unije na osnovu potreba kako bi se spasili i sačuvali životi, spriječile i olakšale ljudske patnje i očuvao integritet i dostojanstvo stanovništva pogođenog prirodnim nepogodama i krizama koje je izazvao čovjek;
Zajednički proračun za vanjske poslove i sigurnost, sa 3 milijarde eura. Ova sredstva će se upotrijebiti u odgovoru na vanjske sukobe i krize, za izgradnju kapaciteta partnerskih država i zaštitu EU i njezinih građana.
Suradnja s prekomorskim zemljama i teritorijama, gdje spade i Grenland, s 500 milijuna eura. Ova sredstva će podržati i ojačati gospodarske, političke i kulturne veze između EU i 13 prekomorskih zemalja i teritorija povezanih s državama članicama EU.
Preostali iznos od oko 4,5 milijardi eura sastoji se od proračunske rezerve (3,2 milijarde eura) i drugih proračunskih stavki, kao što su grantovi za makrofinancijsku pomoć, mjere procjene i revizije ili rad koji se odnosi na međunarodne organizacije i decentralizirane agencije.
Pored toga, i izvan proračunaEU, visoka predstavnica, uz potporu Komisije, predlaže uspostavu Europskog instrumenta mirovne pomoći od 10,5 milijardi eura. Ovaj instrument će financirati operativne aktivnosti u okviru zajedničke vanjske politike i sigurnosti s vojnim ili obrambenim implikacijama, pa se stoga ne može financirati iz proračuna EU. Ojačat će sposobnost EU u očuvanju mira, sprjječavanju sukoba i jačanju međunarodne sigurnosti, u skladu s Ugovorom o osnivanju Europske Unije i ciljem i principima Povelje Ujedinjenih naroda.
Sljedeći koraci
Brzi dogovor Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije o cjelokupnom dugoročnom proračunu EU i njegovim sektorskim prijedlozima, kako bi se osiguralo da sredstva EU što prije dovedu do rezultata na terenu.
Odlaganja slična onima do kojih je došlo početkom sadašnjeg proračunskog razdoblja od 2014. do 2020. godine mogla bi za rezultat imati ozbiljna ograničenja u ispunjavanju međunarodnih obveza EU prema svojim partnerima.
Sporazum o sljedećem dugoročnom proračunu 2019. godine osigurao bi neometan prijelaz između sadašnjeg dugoročnog proračun (od 2014. do 2020. godine) i novog, kao i predvidljivost i kontinuitet financiranja od kojeg bi svi imali koristi.
/Republikainfo.com/