Dok je polovica naše djece funkcionalno nepismena,  pogledajte Kineze – najbolji

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Najnovija studija PISA pokazuje da na svim testiranim područjima obrazovanja dominira – Kina. Njemačka je oko 20. mjesta, Hrvatska je ispred Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

„Rezultati istraživanja PISA 2018. pokazuju da su petnaestogodišnjaci u četiri kineske pokrajine: Pekingu, Šangaju, Đijangsu i Žejangu, koji su sudjelovali u studiji, u matematici i prirodoslovlju bili osjetno bolji od 15-godišnjaka iz preostalih 78 obrazovnih sustava koji su sudjelovali u studiji“, stoji u danas (3. 12. 2019.) objavljenim rezultatima istraživanja, analizira Deutsche Welle.

„Uz to 10 posto učenika s najtežim socijalnim hendikepom u te četiri pokrajine u čitanju s razumijevanjem imaju bolji uspjeh nego prosjek zemalja OECD-a – uspjeh koji je na razini 10 posto učenika s najboljim preduvjetima u nekima od tih zemalja.”

„Točno je da te četiri istočnokineske pokrajine nisu reprezentativne za čitavu zemlju, ali svaka od njih je velika kao jedna tipična zemlja OECD-a, i ukupan broj stanovnika tih pokrajina je 180 milijuna.”

„Rezultati tih kineskih pokrajina su još upečatljiviji kada se zna da je tamošnja razina primanja mnogo niža nego u prosjeku OECD-a. Kvaliteta njihove obrazovne ponude će se sutra ogledati u njihovoj ekonomskoj snazi.“

„Znajući to, kao i s obzirom da su u posljednjih deset godina izdaci za školovanje u zemljama OECD-a povećani više od 15 posto, razočaravajuće je to što se znanja učenika u većini zemalja OECD-a od prve studije PISA (2000.) na ovamo praktično nisu poboljšala. Samo 7 od 79 obuhvaćenih obrazovnih sustava su u tom razdoblju zabilježili jasna poboljšanja, a među njima je samo jedna zemlja OECD-a – Portugal.”

Evo glavnih rezultata studije, najprije u čitanju s razumijevanjem:

  1. Kina (četiri pokrajine) 2. Singapur, 3. Makao (Kina), 4. Hong Kong (Kina), 5. Estonija, 6. Kanada, 7. Finska, 8. Irska, 9. Južna Koreja, 10. Poljska.
  2. Njemačka, 29. Hrvatska, 45. Srbija, 52. Crna Gora, 62. Bosna i Hercegovina, 67. Sjeverna Makedonija, 75. Kosovo.

Matematika:

  1. Kina (četiri pokrajine), 2. Singapur, 3. Makao (Kina), 4. Hong Kong (Kina), 5. Tajpeh (Kina), 6. Japan, 7. Južna Koreja, 8. Estonija, 9. Nizozemska, 10. Poljska.
  2. Njemačka, 40. Hrvatska, 46. Srbija, 53. Crna Gora, 62. Bosna i Hercegovina, 67. Sjeverna Makedonija, 75. Kosovo

Prirodoslovlje:

  1. Kina (četiri pokrajine), 2. Singapur, 3. Makao (Kina), 4. Estonija, 5. Japan, 6. Finska, 7. Južna Koreja, 8. Kanada, 9. Hong Kong (Kina), 10. Tajpeh (Kina).
  2. Njemačka, 36. Hrvatska, 46. Srbija, 61. Crna Gora, 63. Sjeverna Makedonija, 67. Bosna i Hercegovina, 75. Kosovo.

Razina obrazovanja u Njemačkoj se nije poboljšala. Naprotiv: čitanje s razumijevanjem je 2018. bilo na razini iz 2009. godine. Slično je i s matematikom i prirodnim znanostima. Kod ovih zadnjih je prosječan broj bodova 2018. bio manji nego 2006., a kada je riječ o matematici, rezultati su bili bitno ispod prosjeka iz 2012.

Njemački kao strani jezik

Od 2001. godine Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj OECD pravi usporedne studije o razini obrazovanja u velikom broju zemalja. Prilikom objavljivanja prve studije PISA prije 18 godina rezultati njemačkih učenika su bili ispod prosjeka i stručnjaci su tada govorili o „katastrofi obrazovanja“.

Najnovijom studijom je obuhvaćeno oko 600.000 učenika starih 15 godina. Rezultati bi trebali biti reprezentativni za oko 32 milijuna petnaestogodišnjaka u 79 zemalja. U Njemačkoj je u testu sudjelovao 5.451 učenik iz 226 škola.

Prema studiji PISA u Njemačkoj više od petine (22 posto) svih učenika odrasta u roditeljskom domu u kojem njemački nije materinski jezik. Godine 2009. taj udio je iznosio 18 posto. Nešto manje od 50 posto takvih učenika živi u obiteljima s malim primanjima. Stručnjaci vrlo različito procjenjuju način na koji pojačana imigracija u Njemačku utječe na razinu obrazovanja.

„Ako pri sve većoj heterogenosti učenici uspijevaju barem približno zadržati status quo, onda to nije loš rezultat“, smatra istraživač učenja Andreas Gold, profesor pedagoške psihologije na Goetheovom sveučilištu u Frankfurtu. U tekstu koji je napisao za dnevnik Frankfurter Rundschau on se zalaže da djeca na predškolskom uzrastu intenzivnije uče njemački.

Veće šanse za migrante

Jedan drugi stručnjak, Rainer Bölling, smatra da u Njemačkoj nije bilo dovoljno suočavanja s temom imigracije. Priznaje se, doduše, da se, „kada je riječ o razlikama među pojedinim zemljama mora povesti računa i o imigracijskoj politici zemalja prijema kao i o relativnom kulturnom i jezičnom srodstvu zemalja podrijetla i prijema“, kako je rekao Bölling, „ali takvog diferenciranja – nema“.

No, kada je riječ o jednakosti šansi, Njemačka je napredovala u usporedbi s drugim zemljama. Sada oko 16 posto njezinih učenika dospijeva u gornju četvrtinu kada je riječ o uspjehu u školi. Time je Njemačka nešto ispod prosjeka zemalja OECD-a koji iznosi 17 posto.

Veliki manjak nastavnika

Predsjednik Saveza njemačkih nastavnika Heinz-Peter Meidinger smatra da studija pokazuje da u Njemačkoj situacija s obrazovanjem nije loša. Proteklih godina on je stalno upozoravao da se trend uspjeha neće moći automatski nastavljati. No, njegova prognoza je mračna. On smatra da će u budućnosti škole sve manje biti u stanju ujednačiti sve veće razlike u znanju i sve veću heterogenost u učionicama.

„Njemačkim školama nedostaje gotovo 40.000 nastavnika“, izjavio je on nedavno u intervjuu za list Passauer Neue Presse: „Tako dramatičan manjak nastavnika nismo imali već tri desetljeća.“

Kristina Reiss, koordinatorica njemačkog dijela studije PISA, smatra da za rezultate nisu nadležni samo nastavnici. „PISA ne testira školsko znanje“, rekla je ona za magazin Spiegel, „već znanje mladih, a jesu li ga oni stekli u školi ili izvan nje – to se ne istražuje“.

 

(Izvor: DW)

 

Share.

Comments are closed.