Američki veleposlanik u BiH Eric Nelson: Rusija ne podržava euroatlanski napredak BIH

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

”Ono što nas brine jeste tema vezano sa prijetnjama Milorada Dodika da se povuče iz sudjelovanja u državnim institucijama. To je jako ozbiljno i pratim ovu situaciju, sinoć sa kolegama iz Europske unije, Italije, Njemačke, Ujedinjenog kraljevstva – sam imao sastanak s Dodikom da vidimo što se događa. Mi smo jasno kazali njemu da je vladavina zakona iznad svega, teritorijalni integritet i suverenitet ove zemlje”, kazao je na samom početku intervjua američki veleposlanik u BiH Eric Nelson, te dodao: ”Dodik govori o osnovnim promjenama Ustava i svaki Ustav se treba mijenjati kroz ustavne metode ali ti važni razgovori trebaju se voditi u Parlamentu i pozvali smo ga da izbjegava opstruktivne aktivnosti koje ne bi dovele do dogovora, jer svako pitanje ustavne promjene zahtjeva koncenzus”.

Američki veleposlanik Eric Nelson u petak u Sarajevu se susreo sa novinarima iz BiH s kojim je govorio o aktualnoj političkoj situaciji u BiH kao i najnovijoj krizi.

Bljesak.info donosi intervju s američkim veleposlanikom u BiH:

Ima li SAD neki rezervni plan ako se opstrukcije nastave?

– Sve promjene koje se predlažu, na njima se može raditi u skladu s Ustavom. Ideja da postoji alternativni put napretka je pogrešna, dakle sada BiH ima priliku napredovti na putu ka EU. U svibnju u Zagrebu će biti pozvani na summit kako bi se razgovaralo o svom napretku. Ovo nije vrijeme za postavljanje ultimatuma i opstruiranja. Sada se svi moraju okupiti i raditi kroz Parlament, jer ove stvari se moraju riješiti kroz ustavne strukture. RS je sastavni dio BiH i njezin uspjeh ovisi od uspjeha BiH. Državne institucije moraju funkcionirati i pružati potporu građanima. Točno je da velikom broju institucija treba reforma i diljem zemlje nužne su reforme, građani to i govore. Politički lideri moraju sjesti i postići konsenzus, što neće biti jednostavno – ali zato je potreban kompromis. 25 godina nakon Daytonskog sporazuma ima puno stvari kojima treba biti zadovoljan, mir je zadržan, institucije ponovo izgrađene i ovo nije vrijeme da se razgovara o uništavanju tih institucija, nego se treba govoriti o njihovoj nadogradnji. Ovo je zemlja koja ima Ustav i koji se može prilagoditi, lideri moraju napraviti kompromis.

Ako nastave s opstrukcijom što to znači, koja je krajnja granica kada se mogu očekivati sankcije za političare iz RS-a ukoliko ustraju u blokadi rada državnih institucija?

– Rano je za nagađanje kakav će biti odgovor SAD-a, ali naša potpora teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH je čvrsta. Izgubili smo 14 mjeseci bez formiranja vlasti, i to znači isto toliko vremena da je zemlja stagnirala, prilike za reforme i ekonomski rast su izgubljene. Sve više ljudi napušta BiH i u tome se ova zemlja natječe s Haitijem i Venezuelom za prvo mjesto po broju odljeva mozgova i to je jako žalosna statistika. Ljudi ovdje osjećaju beznađe i odlaze ne zato što ih rat tjera nego jer su izgubili nadu. I ti politički nesporazumi i sukobi se vuku već 25. godina. Ono što traže oni u RS-u je sve već navedeno u Ustavu. Ako žele promjenu tog Zakona, onda moraju dati prijedlog i doći do konsenzusa za izmjenu Ustava.

Vidi li SAD prisustvo Rusije u Bosni i Hercegovini i njihovog utjecaja, kako se on manifestira i brine li vas budućnost BiH u ovom kontekstu?

– Da, mi vidimo ruski utjecaj i pažljivo ga pratimo, vidimo da ne promovira stabilnost i ne podržava napredak BiH na euroatlanskom putu. A to je želja većine građana BiH, jer vidite po činjenicama – gdje se građani ove zemlje žele odseliti, u koje zemlje, dakle EU. To smo vidjeli i u drugim zemljama regije, gdje je Rusija nastojala blokirati napredak. Pažljivo to promatramo, jer naš interes je partnerstvo s BiH i da joj pomognemo u ostvarivanju svojih ciljeva i dugoročnog mira, sigurnosta i napretka.

Je li BiH aktivirala Akcijski plan za članstvo u NATO ili ne?

– BiH je zatražila ulazak u Akcijski plan za članstvo 2010. godine, taj MAP status nije se promijenio. Prilaganje Programa reformi – predaja ne mijenja status BiH, ali proširuje partnerstvo u novo poglavlje u kojem BiH jasno naglašava NATO-u koje su to reforme koje želi provesti, naročito u sektoru obrane i koje su to reforme u kojima traži potporu saveznika NATO-a. To je važan korak naprijed u partnerstvu između Bosne i Hercegovine i NATO saveza i važna prilika da NATO pomogne BiH. U Programu reformi je potvrđeno da ne postoji konsenzus za članstvo u NATO i NATO to poštuje, shvaća. Za članstvo bi trebala posebna odluka svih članica NATO saveza i Predsjedništva BiH i da se postigne koncenzus u Predsjedništvu. Dakle, sada imamo nastavak partnerstva, na način da je NATO spreman podržati provedbu Programa reformi koje BiH želi provesti.

Svjedoci smo da se na važne dužnosti žele staviti ljudi s ‘crne američke liste’, koji su povezani s korupcijom – je li posao međunarodne zajednice procijeni kako će se oni sankcionirati?

– Mi smo sankcionirali neke političke lidere, u nekim slučajevima za korupciju, a u nekim slučajevima za nepoštivanje i neuvažavanje odluka Ustavnog suda. Te sankcije donesene su nakon vrlo promišljenog procesa analize i one se mogu skinuti ako bismo vidjeli da se ti isti lideri koji su dugo bili u koruptivnim radnjama, npr. postali lideri u borbi protiv korupcije. Netko tko je pod sanckijama zbog razloga koji su javnosti poznati, i zbog korupcije i kada se ta ista osoba pokušava staviti na poziciju za prevenciju korupcije – šalje pogrešnu poruku međunarodnoj zajednici da ova zemlja nije ozbiljna u rješavanju problema korupcije. Građani to vide i dosadilo im je to, jer razmišljaju o budućnosti svoje djece, unučadi. Mislim da će se nastaviti sa sankcijama dok za to bude potrebe, jer druge institucije ne rade svoj posao. Zakoni postoje, oni su u knjigama ali institucije trebaju provoditi zakone i trebaju potporu građana. Svaka zemlja se bori protiv korupcije, i ozbiljnost kojom se pristupa tom problemu je fundamentalna za kredibilitet pred građanima.

Ako je itko prvak na ‘crnim listama’, to smo ‘mi’. Imamo Dodika, Širića, Sonju Karadžić – što oni trebaju uraditi da bi bili izbrisani za te ‘crne liste’? Zašto ne dati npr. Špiriću priliku da radi u toj Agenciji za prevenciju korupcije kako bi dokazao da je iskren u borbi protiv korupcije, što konkretno trebaju uraditi?

– Oni trebaju tražiti prilike drukčije raditi i, konkretno u slučaju Špirića, nismo primijetili nikakve promjene kod njega, da traži priliku boriti se protiv korupcije i da on sam pomaže u jačanju vladavina zakona. Puno je reformi koje su potrebne da bi se to dogodilo. Osnovna potreba je prijava imovine, da se taj sustav pojača i ono što je nelegalno stečeno – da se otkrije. Reforma VSTV-a je potrebna, kako bi se pokazalo da je neovisno i da djeluje s integritetom. Sada ne zadovoljava standarde koje građani očekuju, postoje razne prilike koje one imaju i koje bi trebalo iskoristiti. To ovisi od njih. Naša vizija promjene Izbornog zakona je da te promjene moraju biti usvojene u skladu s konsenzusom i da reforme moraju biti u skladu s presudama Europskih sudova. Bilo kakva reforma treba Bosnu i Hercegovinu približiti standardima Europske zajednice.

Hoće li se održati izbori u Mostaru i koji je mogući scenarij održavanja?

– U Mostaru nije bilo Općinskih izbora deset godina i to je ogromna povrjeda demokracije. Ono što postaje jasno je da je ovo problem koji bi se mogao riješiti političkim pregovorima, a nije riješen. Nakon posjete posebnog izaslanika Palmera, sjeli smo s Čovićem i Izetbegovićem s ciljem da stranke postignu dogovor. To se može i mora riješiti Zakonom. Ako se ne riješi, to bi bio neuspjeh političkih lidera. Ali Sud je donio odluku da će se izbori održati. I ako zakonodavci ne odluče kako će se izbori održati, onda će Sud odlučiti. Međunarodna zajednica će biti tu za podršku nadziranje th izbora, kako bi se osiguralo da budu slobodni i pravični.

Na samom kraju intervjua američki veleposlanik Nelson je govorio o bh kulinarstvu, te koja mu je omiljena hrana u BiH.

– Ako ćeš doći u BiH preporučujem klepe i da umjereno jedete – što ja nisam prakticirao. Ja sam dobio dosta kilograma i sad sam na kupus dijeti. Dio kilograma sam dobio jer sam proveo dosta vremena u autu, s obzirom da sam nastojao doći u svaki kutak ove zemlje i susresti se sa svima. Slatkiši su ipak najveća prijetnja”, kazao je Nelson, prenosi Bljesak.info.

 

/Republikainfo.com/

Share.

Comments are closed.